-
O lekovitom izvoru u Ždrelu ispredaju se neverovatne price
Cudotvorni
gejzir kraj Mlave
Nemci hteli da ulože milion Evra u "Toplu
vodu"
Lekovita banja pod otvorenim nebom, na osmom kilometru puta Petrovac- Žagubica, kod sela
Ždrelo, vec dvadesetšest
godina leci uspešno obolele od kožnih oboljenja, posebno
psorijazu, a njena cudotvorna topla voda (39 stepeni i zimi i leti) sa cetiri
izuzetno jaka izvora odlazi u obližnju Mlavu.
Iako je SO u Petrovcu uradila
kompletan projekat i nekoliko puta raspisala konkurs za izbor finansijera,
lekovita banja nije još pocela da se gradi jer su najbolje ponude (citaj:
najviše para) ponudili petrovacki gastarbajteri kojima je
država stavila veto
na ulaganja njihovog deviznog kapitala jer bi postali privatnici.
|
Protiv prasece
šuge
Vinogradari iz
mlavskih sela koriste vodu s`izvora
Ždrelo i za prskanje vinove loze, jer ona u sebi sadrži dosta sumpora.
Koriste je i protiv lecenja prasece šuge. Tvrde da topla voda izvire iz
lave ispod misticnog brda Vukan. Tu je u davna vremena proradio vulkan, ali
je ugašen, ali na njegovom dnu voda i dalje kljuca.
|
- Imam srcane zaliske i vec trecu
godinu dolazim i kupam se ovde -
prica za "Glas" Radomir Pavlovic iz
Kladurova. - Terapija mi je pomogla, a nekad reumaticne kosti sada mi se cine
podmladene. Moj poznanik, advokat iz Kuceva, imao je ranice na prstima, dolazio
je desetak puta i sumporna voda mu je sasvim zacelila rane.
Ovakvih i slicnih prica je
bezbroj. Milan Jablanic, ugostitelj iz Šetonja, postavio je kraj izvora malu
šatru i kafanu "3M". Prodaje pice i vruce pecenje i trlja ruke, jer
posao ide više nego odlicno.
- Dolazili
su skoro i Nemci, hteli da ulože milion Evra u banju. Moj zemljak Mikica takode
je bio raspoložen da gradi banjsko lecilište, medutim, opština je stavila veto.
Šteta, danas bi ovde bio mali raj. Opština je stavila zabranu i na prodaju
okolnog zemljišta, niko ne može ni da ga proda ni da ga kupi. Cudo je sve to i
meni a i drugima.
Divlja banja u Ždrelu i ovih dana puna je kupaca, leci kožna oboljenja, reumu,
razbija zgrušavanje krvi...
Narod dolazi
sa svih strana.
- Stavim
kofu i cim trepnem ona se napuni, u sekundi skoro dvadeset litara izade - kaže
ugostitelj iz Šetonja. - Voda je topla, ali ne i vrela, milioni litara odlaze u
Mlavu, cak pokrece i jednu vodenicu, a povrtari su svakog leta zalivali svoje
leje. Daleke 1986. godine jak gejzir pokuljao je iz zemlje. Radnici koji su
radili na istraživanju melnickog uglja i nafte šokirali su se od te pojave,
mlaz je bio toliko jak da je leteo 40 metara u visinu, voda je šikljala kao
luda, niko nije mogao da je zaustavi dan i po, podigla je asfalt sa magistrale,
a bila je s dubine od 180 metara. Na samom dnu je vrelina 80 stepeni. Vruc
izvor prolazi kroz hladan sloj i svodi temperaturu, na površini zemlje na 39
stepeni.
- Licno sam
video decaka koji je ovde prohodao, sedeo je u mojoj kafani i pricao mi šta ga
je snašlo, a medicinska sestra iz Požarevca ovde se izlecila iako je bila
srcani bolesnik i noge su joj stravicno oticale, a da niko nije mogao da joj
pomogne.
Žene se na
ovom izvoru, treba reci, ne kupaju u kupacim kostimima, vec u kombinezonima,
Uvece se voda zamuti, jer mnogi koriste šampone i sapune što nije dobro, a nema
ko ni da ih opomene niti kontroliše. Sve je
divlje.
- Ova
sumporna voda tako osvežava organizam, da su ljudi preporodeni kad polaze kuci.
Imao sam neke krastice po glavi, sada ih više nemam - kaže nam
covek iz
Jagodine koji nije želeo da mu se ime pojavi u novinama. - Kakve ovde lepotice
dolaze, mogla bi da se izabere i lepotica Homolja - dodaje u šali.
Na ulazu u Gornjacku klisuru divlja banja Ždrelo našla se i u narodnim pesmama,
opevali su je i mlavski pesnici i novokomponovani pevaci.
Siniša
Nikolic iz susedne Bistrice, tvrdi da lekovita voda leci uspešno psorijazu i
otvorene rane na koži.
- Prvi sam se kupao u ovoj vodi, a nocu na Božic, moje društvo i ja vec
godinama dolazimo da se kupamo. U pocetku su nam se ljudi cudili, sada više
ne...
Tekst : D. Stodic
Geotehnicka
dokumentacija "Tople-vode"
u .pdf-u
U okolini Kuceva nalaze se pecine cije dvorane
kriju mnoga cuda prirode
Ledeni šarac Kraljevica Marka
Vile jezerkinje, labudovi od leda i ostali ukrasi zaustavljaju dah.
Pecina Ceremošnja izdata je u zakup privatniku na 15 godina!
Profesor Radenko Lazarevic, koji je do sada istražio oko 1000
srpskih pecina, sa grupom istraživaca iz Valjeva otkrio je u pecini Ravništanka
kraj Kuceva, na nadmorskoj visini od 450 metara, misticni "beli dvorac" u belom
mermeru sa stalaktitima. Dužine je šest metara i u njemu se jasno uocava
novotkriveni pecinski ukras - ledeni Šarac Kraljevica Marka sa krilima, kako
juriša ka izlazu. Šarac je bio vilovit konj i coveku zastane dah kad vidi takav
prizor. To cudo prirode zasad su videli samo malobrojni posetioci i
istraživaci.
- Jedino borska i majdanpecka opština sa 365
otkrivenih pecina prednjace ispred Kuceva - napisao je u svom radu dr Lazarevic
- Bog i priroda su ovom kraju dali tri pecine, Ceremošnju, Ravništanku i
Dubocku, sve su jedinstvene i razlicite od bilo koje druge na svetu.
Ravništanka je recna pecina dugacka 500 metara, reka nikad ne presušuje tokom
godine, a u planu je izgradnja turisticke staze sa 23 kratka mosta preko reke da
bi se ušlo na drugi pecinski sprat. Tokom istraž ivanja dr Lazarevic i njegovi
saradnici otkrili su i još jedan izlaz iz pecine Ravniš tanka i sada je to
jednosmerna pecinska staza. U Ravništanki se može videti i prirodno stvoren
ledeni labud sa dve vile jezerkinje. Podizanjem nivoa vode u pec ini, kako je
izjavio Lazarevic, labud ce plivati u vodi a vile kupati noge u jezerskoj vodi
što ce za turiste biti posebna i nezaboravna atrakcija i doživljaj. U belom
dvorcu Ravništanke Lazarevic je otkrio i bele crkvene dveri u cijoj sredini
stoji iguman i drži propoved.
|
Devojacki kladenac
Fenomen igre svetlosti i vode koja žubori, svrstava Ravništanku u pecine
prvog reda u Srbiji. Na jednom mestu iz stene izbija šišteci mlaz vode nazvan
"devojacki kladenac". To vrelo ni jedan turista nece moci da prode, a da se ne
napije kristalno ciste vode. Tu devojke koje nameravaju da se udaju, treba,
prema legendi naroda ovog kraja, da umiju lice na Mladu nedelju i želja ce im
ubrzo biti ispunjena. |
To je neprocenjivo bogatstvo i sva su oc ekivanja da ce otkrivanje i skoro
otvaranje pecine Ravniš tanke obogatiti turisticku ponudu Srbije.
U njenoj
blizini nalazi se i daleko poznatija pec ina Ceremošnja sa jedistvenim etno
parkom i starom srpskom arhitekturom koju godišnje obid je oko 15 hiljada turista.
Blizu je i Rajkova pecina kod Majdanpeka cija misticna pro šlost i danas izaziva
divljenje i strah. U spletu Zlotskih pecina u kojima, kako legende kažu, i danas
žive krilate životinje, a njih, navodno, mogu videti i sa njima razgovrati samo
za to nadarene Vlahinje.
Buducim turistima bice ponudeno, uz obilazak pecina i tradicionalno ispiranje
zlata na Peku, pripremanje zdrave prirodne hrane i odmor u planinskim selima i
obilazak mnogih vrednih manastira Istocne Srbije, skoro zaboravljenih na srpskoj
turistickoj karti.
Inace, pecina Ceremošnja izdata je u zakup Miletu Jovanovicu iz obližnjeg
sela na 15 godina. Na privatni kapital se racuna i za otvaranje Ravništanke cije
pecinske dveri su do sad mogli da vide samo profesor Lazarevic i još nekoliko
ljudi.
Tekst i foto: Dragan Stodic
-
- Pecina
"Ceremošnja"
-
Pecina Ceremošnja se nalazi u istocnoj Srbiji,
- u podnožju
Homoljskih planina i u ataru sela
- Ceremošnja, po kome je dobila ime. Udaljena je
150 km od Beograda, odnosno 15 km od Kuceva
- i magistralnog puta Beograd-Kladovo.
-
- U 19. veku u pecini su se krili hajduci i zbegovi od Turaka.
Pecina je ranije bila poznata kao Jovanova pecina, po Jovanu Grujicu,
simpatizeru partizanskog pokreta, na cijem se imanju nalazio ulaz u pecinu.
- "Jovanova kuca" je pretvorena u muzej i predstavlja jedan od glavnih sadržaja
Etno-parka.
Sve do 1977. godine, kada je prosecen put do pecine, Ceremošnja
je bila gotovo nepristupacna i dostupna samo speleolozima. Za posete je zvanicno
otovrena 1980. godine. Istraženo je 775 m pecinskih kanala, od cega je za
turiste pristupacno 431 m. Ulaz u pecinu se nalazi na kraju doline Strugarskog
potoka i u podnožju krecnjacke litice visoke 12 m, na nadmorskoj visini od
- 532
m. Strugarski potok i danas ponire u pecini, periodicno i tada donosi velike
- kolicine vucenog i suspendovanog nanosa koji ugrožava turisticko uredenje i
-
korišcenje pecine.
-
Prateci podzemni tok Strugarskog potoka siže se do "Arene",
najvece dvorane u pecini i jedne od najlepših u Srbiji. Ima oblik amfiteatra,
precnika je 50 m i visine 20 m. Kupola je prekrivena belim
- krecnjakom, ukrašena
je brojnim stalaktitima i providnim draperijama. Posebnu pažnju privlaci 5 m
visok stalagmit "Lepa Vlajna", koji podseca na
- ženu obucenu u tradicionalnu
narodnu nošnju.
-
- U blizini se nalaze dva spojena stuba - "Mladoženja" i
"Drugovi", kao i grupa ukrasa pod nazivom "Babuna" i "Vodopad". Veliki blokovi
koji su se srušili sa tavanice dobili su nazive "Veliki krš", "Mali krš" i "Stol
planina". Dalje u dvorani nalazi se stalagmit "Na vecnoj straži", koji podseca
na srednjevekovnog viteza i srpskog vojnika iz Prvog svetskog rata.
-
- Iz "Arene" posetioci prolaze kroz dvoranu "Dveri" i stižu do
"Ponorske dvorane", koja predstavlja podzemni kanal Strugarskog potoka. Gornji
prolaz vodi nazad do "Arene" i "Andezitske hale" sa tavanicom koja je bogata
ukrasima. Iz nje se stiže do "Južnog kanala", koji je novijeg datuma i nije
bogat pecinskim ukrasima. Tu je napravljen novi izlaz, udaljen oko 100 m od
glavnog ulaza, što omugucava kružni obilazak pecine.
-
U blizini pecine se nalazi Botanicki park-arboretum, u kome su
prisutne biljne vrste koje nastanjuju Karpatsko-balkansko podrucje naše zemlje i
Etno-park u kome posetioci mogu da se upoznaju sa zanimanjima, obicajima i
predmetima materijalne kulture stanovnika Homolja.
-
-
-
- Od prirodnih retkosti kraškog porekla u okolini treba istaci
Dubocku pecinu, Kucevsku ili Zvišku potajnicu i vodopad Sige.
-
- Dubocka pecina se
nalazi na severnoj strani Kucevske kotline. Dugacka
- je 1.968 m i ima dva ulaza.
Posebno je impresivan ulaz koji je visok i širok po
- 20 m. Glavni pecinski kanal
je siromašan nakitom, ali se odlikuje zanimljivim erozivnim oblicima, dok su
sporedni kanali bogatiji nakitom. Kroz pecinu
- protice ponorska reka, koja u
vlažnom periodu sprecava dublji prolaz u pecinu.
-
- Kucevska ( Zviska ) potajnica se nalazi na
ulazu u Kaonsku klisuru,
- sa desne strane Peka. Predstavlja veliku prirodnu
retkost-izvor koji povremeno daje vodu, a povremeno presušuje, što se dešava sa
velikom pravilnošcu.
-
- Vodopad Sige se nalazi neposredno ispod izvora reke Sige,
glavnog
- izvorišnog kraka Ceremošnje, leve pritoke Peka. Siga izvire ispod
visokog
- kraškog obluka, a onda se obrušava niz 20-30 m visoki kaskadni vodopad.
-
Turisti mogu da posete Kucevo i manifestaciju "Homoljski
motivi", koja se održava svake godine u letnjim mesecima još od 1968. godine,
kao i
- obližnje manastire Gornjak i Vitovnica.
-
- Informacije:
- Turisticka organizacija opštine Kucevo
Svetog Save 114,
12240 Kucevo Tel/faks: 012/ 850 666 ( +381 12 850 666 )
|